Svjetski dan šuma obilježava se 21. ožujka i daje nam priliku da se podsjetimo koliko je važno očuvanje šuma. Od samih početaka ljudsko društvo i šume žive u međusobnoj dinamici i utječu jedni na druge. Šume i drvo imali su važnu ulogu u razvoju svih grana čovječanstva, bilo da govorimo o znanosti, industriji, medicini itd. Ali ne smijemo zaboraviti da šumski ekosustav prvenstveno služi kao pluća planeta Zemlje. Šume mogu utjecati na zdravlje ljudi – mentalno i fizički.
Ali s druge strane ljudske aktivnosti, uključujući neodrživu upotrebu šumskih resursa, mogu negativno utjecati na šumske ekosustave. U 2019. godini svijet je izgubio gotovo 12 milijuna hektara drveća. Gotovo trećina tog gubitka, 3,8 milijuna hektara, dogodila se unutar vlažnih tropskih primarnih šuma, područja zrele prašume koja su posebno važna za biološku raznolikost i skladištenje ugljika. To je jednako gubitku površine šume veličine nogometnog igrališta svakih šest sekundi. Svjetske šume, zajedno s oceanima, apsorbiraju ogromne količine ugljičnog dioksida koji cirkulira u atmosferi. One su, kako smo već i napomenuli, pluća naše planete, a zaštita tih pluća presudna je ako želimo obraniti biološku raznolikost planeta i boriti se protiv globalnog zatopljenja.
Šume su 2021. pokrivale 4,06 milijardi hektara ili približno 31% posto globalne kopnene površine. Šume su dominantan kopneni ekosustav Zemlje i raspodijeljene su širom svijeta. Više od polovice svjetskih šuma nalazi se u samo pet zemalja (Brazil, Kanada, Kina, Ruska Federacija i Sjedinjene Američke Države). Šume čine 75% bruto primarne produktivnosti Zemljine biosfere i sadrže 80% biljne biomase Zemlje. 93% šuma nastalo je prirodnim putem, a 7% procesom pošumljavanja.